Iz Gabrijelinog (biljnog) vrta znanja i vještina

Updated: 2 days ago

Kada sam pitala Gabrijelu (koju inače ne znam privatno) želi li odgovoriti na moja pitanja za blogić, oduševio me njezin vedar i pozitivan stav kao i njezina izjava da "male stvari vođene entuzijazmom često jednoga dana, kada dođe pravo vrijeme za to, postanu velike stvari".

"Tko sam ja? Hmm, počet ću od onda, od kad znam za sebe:


Odrasla sam daleko od grada - gužve i stresa - okružena čistom prirodom.

Na vrtovima smo uzgajali povrće i cvijeće, a svakog nedjeljnog prijepodneva (ljeto i jesen) tata me vodio u berbu gljiva. Oko naše kuće prostiru se brežuljkaste livade pune prekrasnog divljeg cvijeća i ljekovitog bilja koje smo kosili za sijeno da bi naše ovčice imale kvalitetnu hranu za zimu.


Sa mamom sam vrtlarila - sijala, pikirala, sadila, pljevila korov po mladom povrću, okopavala paprike i luk, orezivala ocvale cvjetove ruža kako bi opet što prije procvale. Najviše sam voljela kada bi u zimskim mjesecima prelistavale kataloge sa ukrasnim biljem (od šafrana, narcisa, tulipana, jorgovana i mnogih trajnica) iz kojih smo naručivale nove ukrase za naš vrt i okućnicu. To me baš, baš veselilo!

Tatu sam već spomenula kako me učio gljivarenju, no kako živimo na brežuljkastom području, pokraj Jastrebarskog, tata mog tate je zasadio vinograd i bio jedan od uspješnijih vinara u svoje doba; i tako sam počela svoje slobodno vrijeme provoditi i u podrumu (pretakanje vina, berba, paljenje rakije) i u vinogradu. Nije mi se uvijek dalo ići u vinograd, ono peče sunce i samo delaš, ali danas najviše od svega volim sama ići u rezidbu, čak više nego u berbu!

Sve sam to učila uz školu, gdje sam često pokupila nagradu za najbolju učenicu, a kasnije studenticu. Bilo je i pobjeda na natjecanjima iz kemije i projektima kao što su „Vinska kraljica Zagrebačke županije“ i Case Study Competition za tvrtku Holcim d.o.o.

Tijekom studija Hortikulture na Agronomskom fakultetu odlučila sam otići na studentsku praksu u Grčku. To je bila najbolja odluka u mom životu! Em ideš sam: znači moraš se snaći i još me nitko nije dočekao na aerodromu, a bio je to period 2010. kada su u Ateni bili žešći nemiri. Profesor mi je dao projekt koji se bavio tehnologijom uzgoja jagoda u hidroponskom uzgoju. Osim što sam sadila jagode i pripremala tehnikalije u plasteniku uz nastavu na engleskom, zamislite me sa Bosch-ovim alatom za miješanje boje, kako ručno miksam hranjivu otopinu pred studentima! Bilo mi je teško vratiti se doma jer Grčka je kolijevka civilizacije i ima se baš puno toga za vidjeti i naučiti." Gabrijela


Kako se rodila tvoja ljubav prema botanici?


Moram reći da se ta ljubav u meni nije rodila, nego sam se ja rodila zbog biljaka i botanike!


Mama i tata su me našli na glavici kelja u vrtu.

Sve povezano sa biljkama mi ide od ruke, svaka sjemenka proklija i svaka reznica se ukorijeni. I to me prati i vodi cijeli moj život. Čak sam znala pojesti neki djelić biljke i gljive koji nisu baš jestivi, ono da isprobam, ne razmišljajući, i po tome znam da me biljke vole i drže na životu (još uvijek)!


Radila sam i kao asistent na botanici na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje sam svojim najdražim studentima prenosila znanje iz botanike (sistematika, anatomija, morfologija). Također, sakupljala sam i pripremala biljke za herbarij.

Bila sam i suradnik na znanstvenim radovima koji proučavaju našu domaću floru, a posebno mi se dopao dio koji izučava ljekovite i otrovne vrste.

Član sam i Hrvatskog botaničkog društva (HboD) već 8 godina i uživam proučavati hrvatsku floru s naglaskom na zaštićene biljne vrste.


Odakle ideja za insta profil @itisgabysgarden, odnosno „Osjeti prirodu“, kako je sve započelo – since 1998.?


Budući, da sam se rodila zbog biljaka i svega što se može s njima povezati (uzgoj, berba, liječenje, prehrana, prepoznavanje i očuvanje – botanika) mislim da nema jasnijeg odgovora. Od 1998., budući da sam od te konkretne godine, sa navršenih 12 godina, već imala ozbiljno znanje o ljekovitom i jestivom samoniklom bilju koje sam u školi na satu prirode i društva, a kasnije biologije počela izlagati i dijeliti sa drugima. U to teenagersko doba, znale su me punašnije curke u školi pitati: „E Gabi imaš neki čaj za mršavljenje?“ Naravno, imala sam, no nisu mogle shvatiti da svoju zavidnu liniju održavam tako što trčim za ovcama ama baš svaki dan!


Budući, da smo ušli u eru društvenih mreža, odlučila sam svoju ljubav i strast prema biljnim svijetom, botanikom i fitoterapijom podijeliti sa svim ljubiteljima prirode i zdravog života putem istih.


Omiljeno ljekovito bilje i kremice/ tinkture, te neki savjet za njihovo korištenje? Što sve možemo pronaći u tvome asortimanu proizvoda?


Omiljena biljka mi je medvjeđi luk koji će se uskoro (veljača, ožujak), kada nikne, moći brati. Medvjeđi luk je najjači čistač krvi što znači da radi detoksikaciju cijelokupnog organizma, a to dobro znaju medvjedi jer čim se probude iz zimskog sna idu u potragu za njim kako bi se što prije „razbudili“ i krenuli u život. Latinski naziv medvjeđeg luka je Allium ursinum, a latinski naziv našeg mrkog medvjeda je Ursus arctos, pa sad povežite...


Svoje biljne pripravke pripremam od samoniklog bilja i biljaka koje sama uzgajam u vrtu (neven, menta, matičnjak, ružmarin). Neke biljke i eterična ulja dođu od kolegica i kolega sa mora (smilje, kadulja, ružmarin, lovor). Tako pripremam tradicionalni nevenov balzam, balzam od ružmarina i za lakše disanje, macerate ružinih latica, cvjetića smilja, kadulje, kreme za razne namjene (anti-age, za kožne probleme, akne, samotamnjenje), tinkture (koncentrirane iscrpine suhih biljaka) od stolisnika, pelina, korijena koprive i maslačka, cvjetova crvene djeteline, ehinaceje, matičnjaka, gospine trave.

Također, sakupljam samoniklo ljekovito bilje i pripremam razne čajne mješavine.

Moj najdraži pripravak je tinktura od matičnjaka i cvjetova crvene djeteline jer mi pomažu u PMS-u (umiruje i balansira hormone), a koristim ih 10 dana prije početka menstruacije. Još si pomognem sa tamnozelenim povrćem i samoniklim jestivim biljem. Ne pijem kavu nego zamjenu Divku i čajeve sa biljkama koje djeluju opuštajuće.

Smanjim stres i PMS je za mene mačji kašalj.


Lokacije na kojima prikupljaš/ bereš/ iskopavaš biljke (korijenje) te na što moramo pripaziti prilikom istog (branja i iskopavanja ljekovitog bilja)?


Samoniklo jestivo i ljekovito bilje sakupljam kod Jastrebarskog, točnije selo Malunje.


Lokacije su livade i šume oko kuće, a od glavne prometnice to je 200 m zračne udaljenosti (iako to je selo gdje je promet slab ili nikakav u usporedbi sa gradom). To je jako važno jer se na biljkama koje rastu uz prometne ceste talože teški metali kao što su aluminij, arsen, olovo, kadmij i živa. A teški metali našem tijelu nisu korisni, niti ih naš organizam ne može prepoznati kao životno potrebne elemente, stoga ih taloži u jetri i s vremenom mogu nastati ozbiljne zdrastvene tegobe. Zato je važan detoks ili čišćenje jetre gorkim povrćem, a uskoro i mladim izdancima samoniklih biljaka.

Jedva čekam medvjeđi luk od kojeg mi tlak tako padne da odmah nakon ručka zaspim! ;)

Zašto je za nas žene važno koristiti biljne pripravke i kako nam oni pomažu da ostanemo „mlade“ i vitalne?


Rijetko kojoj od nas ne prođe dan, a da ne doživi neki stres i napetost. Od tih „obaveza preko glave“ muči nas nesanica, nemamo energije, remeti nam se hormonski i cjelokupni tjelesni sustav. Rečenicom „nemam vremena“ nesvjesno upadamo u klopku nezdravih prehrambenih i životnih navika. Brže starimo. Manje se smijemo. Brinemo. Jurimo dok nas ne zaustavi zdrastvena tegoba ili čak bolest jer nismo imale vremena za sebe - da tijelo, um i duh vratimo u balans.


Cilj herbalne medicine je vratiti tijelo u prvobitno stanje ravnoteže.


Kad smo zdrave, prati nas osjećaj zadovoljstva i možemo postići mnogo više u životu.

Na cjelokupno ljudsko zdravlje utječe prehrana, okolina i mentalno stanje. Samim time povećan je interes pojedinca za prirodnom hranom, uključujući samoniklo jestivo bilje. Postajemo svjesniji da promjenom prehrane možemo očuvati postojeće i poboljšati narušeno zdravlje. Svaki slobodan dan i trenutak nastojimo otići u prirodu i šetati sa kućnim ljubimcima. Meditiramo. Želimo da se što više vremena osjećamo dobro same sa sobom.


Pripravci od ljekovitih biljaka (čaj, uvarak, tinktura, mast, sirup, oblog, uljne otopine, itd.) mogu nam mnogo pomoći u liječenju raznih tjelesnih, a i duhovnih tegoba. Uz prihvaćanje zdravih prehrambenih i životnih navika, biljni pripravci će spriječiti da se blage zdravstvene tegobe razviju u ozbiljniju bolest. Nježno i sporo djelovanje biljnih pripravaka će prevenirati bolest i tijelo vratiti u stanje ravnoteže, uz odabir profesionalnog herbaliste.


Kako bi se tijelo vratilo u staje ravnoteže, herbalisti veliku važnost pridaju probavi i organima za izlučivanje otpadnih tvari (detoksikacija organizma).

Herbalisti će vam pomoći da ispravno identificirate biljku koju ćete koristiti za liječenje, znat će koju dozu biljnog pripravka uzeti, što smiju, a što ne smiju djeca, trudnice i kronični bolesnici. Herbalisti biljke nazivaju botaničkim (latinskim) imenom što im daje sigurnost u identifikaciji vrste, tj. da je to ta ljekovita biljka, a ne neka slična koja može biti štetna ili opasna po zdravlje.


Koje su prednosti korištenja samoniklog jestivog bilja u prehrani?


Naši daleki preci, a pod tim mislim na pračovjeka, imali su razvijenu vještinu poznavanja divljih biljaka jer su im služile kao hrana. Pračovjek je morao dobro znati raspoznati jestivu biljku od otrovne jer o tome mu je ovisio sam život. Mi smo s vremenom taj urođeni instinkt za preživljavanjem u divljini postupno gubili zbog razvoja civilizacije. Čovjek se selidbom u gradove otuđio od bogatstva biljnog svijeta, no sve se više povećava interes za prirodnom hranom i vraćanju prirodi. Razlog je svjesnost kako živimo u sve zagađenijem svijetu, želimo si pojednostavniti život i očuvati ono što za čim svi žalimo kad ga izgubimo, a to je zdravlje.


Samoniklo divlje bilje ima mnoge prednosti, u odnosu na bilje iz uzgoja:

  • Nije tretirano pesticidima, umjetnim gnojivima, ne sadrži emulgatore, konzervanse, antibiotike i druge aditive.

  • Unošenjem divljeg jestivog bilja možemo znatno smanjiti unos pesticida u naš organizam i tako smanjiti rizik od bolesti. Zbog prisutstva pesticida u hrani smanjen joj je okus i nutritivna vrijednost, a događaju se i trovanja hranom. Važno je znati da se prilikom tretiranja biljaka pesticidima propisuje karenca – period (najčešće izražen u danima) koji mora proći do sigurne konzumacije tretiranog voća/povrća.

  • Samoniklo divlje bilje ima sposobnost biološke samozaštite, dok je kod biljaka u uzgoju ta ravnoteža (imunitet) narušena.

  • Samoniklo divlje bilje bogato je bioaktivnim sastojcima - sadrži više vitamina, minerala i enzima i to u takvom omjeru koji najbolje odgovara našem organizmu.

  • Konzumacijom samoniklog divljeg bilja jačamo otpornost našeg organizma (imunitet) i opće zdrastveno stanje što je pogotovo važno gradskom stanovništvu.


Dok tako slobodni i sretni šetamo livadom ili šumom sakupljajući si npr. bljušt (divlje šparoge), maslačak, medvjeđi luk i ostalo što znamo da je jestivo, činimo dobro svojem zdravlju jer boravimo na svježem zraku (pogotovo važno zimi jer hladnoća ima anti-age učinak i pomlađuje), ne mislimo o svakodnevnim brigama, već uspostavljamo izgubljeni kontakt i komunikaciju sa prirodom. Obogaćujemo naš jelovnik jer samoniklo bilje je i ljekovito pa će juhica od mlade koprive, kiselice i trputca biti pravi eliksir za naše proljetno čišćenje organizma.


Kako se boriš sa konkurencijom te može li se živjeti od istog?


Podržavam sve koji se bave herbalizmom jer svatko radi na svoj jedinstven način. Želim da „svaka ruka“ koja nešto stvara u cilju međusobnog napretka i pomoći jedni drugima, kao i prirodi, uspije kako bi svi zajedno napredovali i postali neovisni.

Dovoljno je reći, tj. napisati ove dvije riječi „Woman power“.


Životni motiv?


Ono što je mene potaknulo da se okrenem prirodi - prema njenom bogatstvu koje nije neiscrpno, ako ću ga sa znanjem pravilno koristiti i čuvati - jest moja želja da ostanem zdravo biće, bez bolesti. Biće koje će u tom suživotu sa prirodom, svim biljnim i životinjskim vrstama, živjeti skladno i sretno svoj život. Biće koje će svo to znanje o prirodi prenositi drugim bićima koja ga okružuju sa željom da i oni budu zdravi, sretni i neovisni.


Znate onaj osjećaj sreće i mira kad se vratite doma nakon cijelog dana provedenog u prirodi? Osjećaj da smo u totalnom balansu; tijelo, um i duh. E, taj osjećaj nam treba svaki dan. I meni i vama.


Želja mi je osnovati školu u prirodi koja će ljude poučavati vještini koju smo izgubili – vještini prepoznavanja jestivog i ljekovitog samoniklog bilja, kroz upoznavanje sa osnovama botanike koja je ključ za identifikaciju biljne vrste.

Učenje pripremanja ljekovitih biljnih pripravaka iz biljaka bio bi također dio edukacije.

Flora naše zemlje daje nam obilje besplatne, prirodne, zdrave i nezagađene hrane koja nam je svima lako dostupna. Samo treba znati kada, što i gdje sakupljati.

Stoga, ako želite postati bolji poznavaoci i sakupljači samoniklog i ljekovitog bilja, slobodno mi se javite za radionice u prirodi. Bit će nam zabavno! :D


Koji su ti planovi za narednih 365 dana 😊?


Želja mi je uspješno se prilagoditi vremenu koje dolazi. Biti neovisna i pomagati pojedincima koji sami nešto stvaraju. Vjerujem da međusobnim povezivanjem preko društvenih mreža, razmjenom znanja i dobara možemo ostvariti financijsku neovisnost radeći ono što volimo. Postati osvještenije o sebi, svojem cjelokupnom zdravlju kroz holistički pristup te se vratiti u naše prirodno okruženje – odlučne, snažne i udružene.


Želja mi je da u životu svi budu zadovoljni i da se, živeći sretno, mogu nagraditi za svoje uspjehe. To nas motivira i gura ka svladavanju svake prepreke sve do cilja, i dalje...


Puce web logo.png
  • Facebook
  • Instagram

@2020 - Puce , All Rights Reserved.